Kako bi EU uzvratio na nove Trumpove carine? "Bazuke nisu dobrodošle. Drugi scenarij je vjerojatniji"

Dan poslije, u petak, Trump je otišao stepenicu više pa najavio uvođenje maksimalnih carina od 15 posto na uvoz iz cijelog svijeta ne bi li nadoknadio one koje je Vrhovni sud poništio.

Kina, najveći američki ekonomski suparnik, ali i partner, na to je reagirala pozivom Washingtonu da ukine jednostrane carinske mjere jer - kako su poručili iz tamošnjeg Ministarstva trgovine - ne samo da krše međunarodna trgovinska pravila i domaće zakone SAD-a, nego nisu u interesu obje strane.

Europska komisija, pak, u nedjelju je zatražila da se SAD pridržavaju uvjeta međusobnog trgovinskog sporazuma iz prošle godine.

"Bazuke su, zapravo, politički termin"

Mediji poput Radio France International prenijeli su izjavu francuskog ministra trgovine Nicolasa Forissiera, koji je ustvrdio da Europska unija raspolaže mehanizmima za uzvraćanje SAD-u te pozvao članice da budu jedinstvene u tome. Kao jedna od krajnjih opcija spominje je tzv. trgovinska bazuka, instrument protiv prisile (ACI - Anti‑Coercion Instrument) koja bi mogla pogoditi američke tehnološke tvrtke.

Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra, međutim, da 'bazuke' nisu dobrodošle u ekonomskim procesima.

"Ekonomski procesi ne poznaju bazuke, ali poznaju ugovore, sporazume i partnerstvo. Bazuke su zapravo politički termin, mjera političke taštine", kaže.

"Porastao bi rizik trgovinskih sukoba"

Vušković naglašava kako bi uvođenje maksimalnih carina od 15 posto na sav uvoz u SAD imalo snažne i višeslojne posljedice na sve strane.

"Na globalnoj razini, takva bi mjera usporila svjetsku trgovinu i dodatno potaknula fragmentaciju tržišta. Roba bi poskupjela, lanci opskrbe bi se preslagivali, a porastao bi rizik trgovinskih sukoba. Time bi se dodatno oslabila već načeta multilateralna trgovinska pravila."

Ni sam SAD ne bi bio pošteđen posljedica vlastitih maksimalnih carina.

"Za SAD bi učinci bili dvosjekli. Kratkoročno bi dio domaće industrije bio zaštićen, a proračun bi ubirao veće prihode. No srednjoročno bi carine djelovale kao porez na američke potrošače i poduzeća, povećale bi troškove uvozne robe i komponenti te potaknule inflaciju. U slučaju protumjera partnera, američki izvoz također bi bio pogođen", tumači Vušković.

"Hrvatska bi bila pogođena neizravno"

Europsko gospodarstvo osjetilo bi pad konkurentnosti na američkom tržištu.

"To bi se osobito osjetilo u sektorima poput automobilske industrije, strojarstva, kemije i farmaceutske industrije. Smanjenje izvoza u SAD moglo bi usporiti rast i investicije u tim granama", kaže naš sugovornik.

U tim okolnostima Hrvatska bi, dodaje Vušković, uglavnom bila pogođena neizravno.

"Osjetili bismo to kroz usporavanje velikih europskih gospodarstava, osobito Njemačke i Italije. To bi se moglo preliti na domaće dobavljače u industriji metala, dijelovima automobilske industrije i nekim izvoznim nišama", naglašava.

Protumjere bi donijele eskalaciju

Mehanizmi za uzvraćanje koje posjeduje EU, a o kojima je govorio francuski ministar trgovine, u rasponu su od kontrole izvoza do carina na usluge, ali i isključivanja američkih tvrtki iz ugovora o nabavi EU-a.

"EU raspolaže instrumentima za protumjere, uključujući recipročne carine i mehanizme protiv ekonomske prisile. Međutim, njihova primjena značila bi eskalaciju. Vjerojatniji je scenarij kombinacije pritiska i pregovora kako bi se izbjegao puni trgovinski rat. Dakle, bazuke nisu dobrodošle", smatra Vušković.